Osnovna škola Eugena Kumičića Velika Gorica

Nažalost važnost tog jezika još uvijek nije dovoljno priznata u našem društvu. S previše predrasuda se često pristupa njemačkom jeziku kao teškom za naučiti iako broj ljudi koji ga u Europi govori pokazuje drukčije.

Uz engleski jezik koji je nezamjenjiv u današnjem globaliziranom svijetu i služi kao univerzalno sredstvo sporazumijevanja, u Europskoj Uniji njemački jezik je izuzetno bitan. Najjača europska ekonomska sila je Njemačka, a uz nju tu su vrlo blizu Švicarska i Austrija koje sve redom imaju njemački jezik kao službeni. Osim njih njemački jezik jedan od službenih jezika u Nizozemskoj, dijelovima Italije i Belgije. Obzirom da Republika Hrvatska najveći dio trgovine robama i uslugama obavlja s ovim zemljama te jako puno naših tvrtki posluje s ili su u vlasništvu tvrtki iz zemalja njemačkog govornog područja, u budućnosti bi moglo biti izuzetno bitno poznavanje njemačkog jezika pri pronalaženju posla. Naime poznavanje engleskog jezika danas se očekuje na većini radnih mjesta, a poznavanje drugog pa i više jezika je prednost koja može značiti razliku između zaposlenosti i nezaposlenosti. Dok se s engleskim jezikom susrećemo pri radu s računalom, u glazbi, filmovima, serijama i mnogim drugim situacijama, što olakšava njegovo učenje, njemački jezik i kultura nisu nam tako dostupni pa stoga dolazi do zablude da je on „težak“ ili „teži od engleskog“. Ne umanjujući važnost engleskog jezika pri traženju zaposlenja u budućnosti bi moglo biti vrlo važno u što ranijoj dobi početi učiti i njemački jezik.

Napisat ću samo jedan pozitivan primjer iz jednog 4. razreda. Jedna učenica ispričala je da ona uči svoju mamu njemački i ispravlja je pri izgovoru. Dakle, u njezinoj obitelji nitko ne priča njemački jezik, ona ga je počela učiti u 4. razredu i učeći svoju mamu, ponavlja i stječe toliko važno samopouzdanje za svoj budući život. A njezina mama uči besplatno njemački jezik i provodi vrijeme sa svojom kćerkom. Zar to nije predivno!

Oni roditelji koji znaju njemački jezik mogu pomoći svojoj djeci pri učenju, ali i ako ne znaju to ne bi trebao biti razlog neupisivanja djece. Jer ako se uči njemački jezik nije teži od bilo kojeg drugog predmeta u školi. Korištenjem knjiga, bilježnica i danas većini ljudi dostupnog interneta svatko ga može, uz malo truda, naučiti.

Njemački jezik je najrasprostanjeniji materinski jezik u Europi. To znači da najviše ljudi u Europi govori njemački jezik kao prvi jezik. Također to je ujedno i ekonomski najrazvijeniji dio europske populacije, potencijalni poslodavci.

Evo samo nekih od razloga:

10 Gründe für Deutsch
 

Sigurno ste čuli izreku "Koliko jezika znaš, toliko vrijediš". Napredak tehnologije i tehnike općenito omogućio je da preko interneta budemo stalno povezani sa svim ljudima diljem svijeta, da putujemo i otkrivamo nove zemlje, kulture, običaje .... Kad kupujemo neki proizvod upute često pišu na stranim jezicima. Sve nam to pokazuje da je komunikacija na stranom jeziku svakodnevna potreba. Da ne zaboravimo muziku, filmove, serije (sapunice), reklame (npr. Kinder Bueno, Rio mare i sl.) ... A dobar posao? Uglavnom se podrazumijeva poznavanje najmanje dva strana jezika, a ako znate koji više definitivno će vas više cijeniti (vjerojatno i bolje platiti).

Sukladno Tumačenju (od 5.3.2021.) Ministarstva znanosti i obrazovanja prema Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 112/10, 82/19 i 43/20) nije propisana prednost ni razlika između obveznih i izbornih predmeta.

Sukladno tome ne možete u jednom danu pisati i ispit iz njemačkog jezika i nekog drugog predmeta. Obvezni predmeti nemaju prednost pri usmenom ili pisanom provjeravanju pred izbornim predmetima (izborna informatika, vjeronauk, njemački jezik).

Naravno da može, neki ga čak biraju i za prvi jezik pri bodovanju za srednju školu.

Članak o bilingualnosti na engleskom jeziku (malo za vježbu :) )

Gray Matter

Why Bilinguals Are Smarter

Harriet Russell

By YUDHIJIT BHATTACHARJEE

Published: March 17, 2012 Top of Form

ReprintsShareCloseDiggRedditTumblrPermalink

SPEAKING two languages rather than just one has obvious practical benefits in an increasingly globalized world. But in recent years, scientists have begun to show that the advantages of bilingualism are even more fundamental than being able to converse with a wider range of people. Being bilingual, it turns out, makes you smarter. It can have a profound effect on your brain, improving cognitive skills not related to language and even shielding against dementia in old age.

This view of bilingualism is remarkably different from the understanding of bilingualism through much of the 20th century. Researchers, educators and policy makers long considered a second language to be an interference, cognitively speaking, that hindered a child’s academic and intellectual development.

They were not wrong about the interference: there is ample evidence that in a bilingual’s brain both language systems are active even when he is using only one language, thus creating situations in which one system obstructs the other. But this interference, researchers are finding out, isn’t so much a handicap as a blessing in disguise. It forces the brain to resolve internal conflict, giving the mind a workout that strengthens its cognitive muscles.

Bilinguals, for instance, seem to be more adept than monolinguals at solving certain kinds of mental puzzles. In a 2004 study by the psychologists Ellen Bialystok and Michelle Martin-Rhee, bilingual and monolingual preschoolers were asked to sort blue circles and red squares presented on a computer screen into two digital bins — one marked with a blue square and the other marked with a red circle.

In the first task, the children had to sort the shapes by color, placing blue circles in the bin marked with the blue square and red squares in the bin marked with the red circle. Both groups did this with comparable ease. Next, the children were asked to sort by shape, which was more challenging because it required placing the images in a bin marked with a conflicting color. The bilinguals were quicker at performing this task.

The collective evidence from a number of such studies suggests that the bilingual experience improves the brain’s so-called executive function — a command system that directs the attention processes that we use for planning, solving problems and performing various other mentally demanding tasks. These processes include ignoring distractions to stay focused, switching attention willfully from one thing to another and holding information in mind — like remembering a sequence of directions while driving.

Why does the tussle between two simultaneously active language systems improve these aspects of cognition? Until recently, researchers thought the bilingual advantage stemmed primarily from an ability for inhibition that was honed by the exercise of suppressing one language system: this suppression, it was thought, would help train the bilingual mind to ignore distractions in other contexts. But that explanation increasingly appears to be inadequate, since studies have shown that bilinguals perform better than monolinguals even at tasks that do not require inhibition, like threading a line through an ascending series of numbers scattered randomly on a page.

The key difference between bilinguals and monolinguals may be more basic: a heightened ability to monitor the environment. “Bilinguals have to switch languages quite often — you may talk to your father in one language and to your mother in another language,” says Albert Costa, a researcher at the University of Pompeu Fabra in Spain. “It requires keeping track of changes around you in the same way that we monitor our surroundings when driving.” In a study comparing German-Italian bilinguals with Italian monolinguals on monitoring tasks, Mr. Costa and his colleagues found that the bilingual subjects not only performed better, but they also did so with less activity in parts of the brain involved in monitoring, indicating that they were more efficient at it.

The bilingual experience appears to influence the brain from infancy to old age (and there is reason to believe that it may also apply to those who learn a second language later in life).

In a 2009 study led by Agnes Kovacs of the International School for Advanced Studies in Trieste, Italy, 7-month-old babies exposed to two languages from birth were compared with peers raised with one language. In an initial set of trials, the infants were presented with an audio cue and then shown a puppet on one side of a screen. Both infant groups learned to look at that side of the screen in anticipation of the puppet. But in a later set of trials, when the puppet began appearing on the opposite side of the screen, the babies exposed to a bilingual environment quickly learned to switch their anticipatory gaze in the new direction while the other babies did not.

Bilingualism’s effects also extend into the twilight years. In a recent study of 44 elderly Spanish-English bilinguals, scientists led by the neuropsychologist Tamar Gollan of the University of California, San Diego, found that individuals with a higher degree of bilingualism — measured through a comparative evaluation of proficiency in each language — were more resistant than others to the onset of dementia and other symptoms of Alzheimer’s disease: the higher the degree of bilingualism, the later the age of onset.

Nobody ever doubted the power of language. But who would have imagined that the words we hear and the sentences we speak might be leaving such a deep imprint?

Yudhijit Bhattacharjee is a staff writer at Science.

This article has been revised to reflect the following correction:

Correction: March 25, 2012

The Gray Matter column on bilingualism last Sunday misspelled the name of a university in Spain. It is Pompeu Fabra, not Pompea Fabra.

A version of this op-ed appeared in print on March 18, 2012, on page SR12 of the New York edition with the headline: Why Bilinguals Are Smarter.

Na natjecanje iz njemačkog jezika moguće je ići u 8. razredu. Ono se sastoji od školskog, županijskog i državnog natjecanja. Ako učenik prođe školsko natjecanje na županijskom dobilava zahvalnicu za sudjelovanje na županijskom natjecanju iz njemačkog jezika.

Na državnom natjecanju učenik dobiva dodatne bodove ili direktan upis u jezične gimnazije ako postigne dobre rezultate. Sve pohvalnice prilažu se na upisu za srednju školu i sigurna sam da mogu pomoći pri upisu u željenu školu.

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20).

Članak 27.

(6) Učenik može prestati pohađati nastavu izbornog predmeta nakon pisanog zahtjeva roditelja učenika koji se mora dostaviti učiteljskom/nastavničkom vijeću nakon završetka nastavne godine, a najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za sljedeću školsku godinu. Učenik srednje škole izborni predmet koji je prestao pohađati mora zamijeniti drugim izbornim predmetom.

(7) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, roditelj djeteta osnovne škole u slučaju dugotrajnih zdravstvenih teškoća djeteta ili zbog drugih opravdanih razloga može podnijeti pisani zahtjev za prestanak pohađanja izbornog predmeta i tijekom nastavne godine.

Prema dobivenom Tumačenju (od 3.3.2021.) Ministarstva znanosti i obrazovanja za ispis s izbornog predmeta potrebno je uz pisani zahtjev roditelja dodati i priloženu dokumentaciju koja potvrđuje opravdanu okolnost ili razlog za prestanak pohađanja izbornog predmeta.

  Svaki jezik je dobar i što iz više znate lakše ćete naći posao i biti svestraniji u budućnosti.

Zbog epidemioloških razloga informacije se održavaju po dogovoru.

https://youtu.be/ikJvbrGzPLI

Aplikacije: Memrise, duolingo i MentaLanguage

http://konjugator.reverso.net/konjugation-deutsch.html

https://deutsch.lingolia.com/de/grammatik/konjugator

https://www.verbformen.de/

https://www.schubert-verlag.de/aufgaben/uebungen_a1/a1_uebungen_index.htm